Sveti apostol Vartolomej

Biografija

Sveti Vartolomej ili Bartolomej (grč. Βαρθολομαῖος, lat. Bartholomaus) je jedan od Isusovih dvanaest apostola. Rođen je u Kani Galilejskoj, a umro je u Armeniji u prvom vijeku. Slavi se u Rimokatoličkoj crkvi, Pravoslavnoj crkvi, Anglikanskoj crkvi, Luteranskoj crkvi i nekim Protestantskim crkvama.

Smatra se zaštitnikom Armenije, mesara, proizvođača kože i cipela, oboljelih od grčeva, kožnih i živčanih bolesti. Za života je predano propovijedao hrišćanstvo. Za njega se vezuju mnoga čuda. Umro je mučeničkom smrću. Nakon njegove smrti mnogi vjeruju da su se nad njegovim moštima izliječile razne bolesti.

Biografija

Sveti Vartolomej je bio porijeklom iz Kane Galilejske, gdje je u njegovu čast sagrađena crkva. Ime Svetog Vartolomeja vodi porijeklo iz aramejskog govornog područja „bar-Tôlmay“ što u prevodu ima značenje Talmajev (Ptolomejev) sin.

Ime Natanael je prisutno u Novom zavjetu pa postoji mišljenje da ono predstavlja njegovo drugo ime. U vrijeme Svetog apostola Vartolomeja mnogi su Jevreji imali dva imena.

Sveti Vartolomej jedan je od dvanaest apostola Isusa Hrista, među kojima su: Sveti Petar, Sveti Andrej (Andrija), Sveti Jakov Zavedejev (stariji), Sveti Jovan (Ivan), Sveti Filip, Sveti Toma, Sveti Matej, Sveti Jakov (mlađi) Alfejev, Sveti JudaTadej, Sveti Simon Zilot, Sveti Matija.

U „Djelima apostolskim“ Sveti Vartolomej se navodi kao jedan od apostola koji su prisustvovali Isusovom uspeću. U Jevanđeljima je prisutan uz apostola Filipa. U Jevanđelju po Jovanu opisuje se susret Natanaela (Vartolomeja) i Isusa Hrista u kome je Vartolomej najprije izrazio skeptičnost prema Isusu, a za kratko vrijeme ga je smatrao Sinom Božjim i kraljem Izraela.

Isus je pri njihovom prvom susretu vidio u Vartolomeju jednostavnost, poštenje, dobronamjernost i iskrenost. U istom Jevanđelju opisuje se Vartolomejovo svjedočenje Isusovom ukazanju na Tiberijanskom jezeru poslije vaskrsenja.

Po starim spisima Vartolomej je nakon Hristova uspenja putovao kako bi propovijedao hrišćanstvo. Na svojim dugim misijskim putovanjima, koja su sezala i do Indije, pokazao se kao dinamičan i aktivan apostol. Snagu je crpio u vjeri. Posvetio je život propovijedanju, a skončao mučeničkom smrću.

Vartolomej u katoličanstvu

Vartolomej je sa apostolom Judom Tadejem proširio hrišćanstvo po Armeniji pa ovu dvojicu apostola tamošnja Crkva slavi kao svece zaštitnike. Tokom 13. vijeka, na prostoru jugoistočne Turske podignut je manastir Svetog Vartolomeja. Na mjestu gdje je nikao manastir smatra se da je Sveti Vartolomej surovo mučen i ubijen. U tom mučeništvu koža mu je oguljena, a glava odrubljena.

Renesansni umjetnik Mikelanđelo Buonaroti (Michelangelo Buonarroti) je u Sikstinskoj kapeli na svojoj slici Posljednjeg suda prikazao Svetog Vartolomeja kako drži svoju oguljenu kožu u ruci. Na njegovoj oguljenoj koži Mikelanđelo je naslikao autoportret. Nerijetko se prikazuje sa velikim nožem u ruci, oružjem kojim je mučen i ubijen.

Relikvije Svetog apostola Vartolomeja nalaze se u Rimu. Prije Rima bile su u Siriji, na Liparskim ostrvima i u gradu Beneventu. Jedan dio relikvija nalazi se Frankfurtu i u Engleskoj.

Tokom Drugog svjetskog rata na Liparskim ostrvima fašisti su namjeravali da otope skulpturu Svetog Vartolomeja, koja je salivena od srebra, a sve kako bi je unovčili. Budući da je tako teška skulptura tokom vaganja pokazala nerealno, malu težinu, odustali su od tog nauma.

Katolička crkva Svetog apostola Vartolomeja slavi 24. avgusta. Običaj je da se na praznik Svetog Vartolomeja blagosiljaju konji, odlazi u vinograde gdje se postavljaju strašila za ptice, skuplja ljekovito bilje i slično.

Vartolomej u pravoslavlju

Sveti apostol Vartolomej je sa apostolom Filipom, Filipovom sestrom, apostolom Jovanom Bogoslovom i djevicom Marijom propovijedao hrišćanstvo u Aziji, Indiji i Jermeniji (Armeniji) gdje je i umro mučeničkom smrću.

Po hrišćanskoj tradiciji, svih dvanaest apostola su u Jerapolju moleći se ubili otrovnu zmiju kojoj su se tamošnji ljudi klanjali i sa obožavanjem držali u hramu. Tamo su apostoli podarili čulo vida čovjeku po imenu Stahio jer je četrdeset godina bio slijep.

Tako su se tamošnji mnogobošci urotili protiv apostola Vartolomeja i Filipa te ih razapeli na krst okrenute naopako. Nakon njihovog raspeća ovo mjesto je pogodio jak zemljotres koji je za posljedicu imao katastrofalno razaranje i veliki broj poginulih.

Misleći da je zemljotres kazna od Boga narod je požurio da skine apostole razapete na krstu. Apostola Filipa nisu uspjeli spasiti jer je umro prije njihovog dolaska. Vartolomeja su skinuli te je on otišao u Indiju gdje je predano, sa velikom ljubavlju propovijedao Jevanđelje po Mateju koga je preveo na indijski jezik.

Nakon Indije propovijedao je u Jermeniji. Vjeruje se da je tamo ozdravio carevu ćerku od ludila. Tada je carev brat iz ljubomore i zlobe apostola Vartolomeja razapeo na krst, oderao mu kožu i odsjekao glavu. Mnogobošci su njegove mošti stavili u olovni sanduk i bacili u more, zbog tvrdnje hrišćana da se uz njegove mošti vezuju razna čuda.

Po predanju, vodene struje su sanduk odvukle do Liparskih ostrva gdje je sahranjen u hramu. Nakon nekog vremena njegove mošti su prenesene, najprije u Benevento, a onda u Rim.

Srpska pravoslavna crkva praznik Svetog apostola Vartolomeja slavi 11. juna po crkvenom kalendaru, a 24. juna po gregorijanskom kalendaru.

Po narodnom vjerovanju nije dobro orati na ovaj praznik jer je Sveti Vartolomej (u narodu prozvan i kao Vratoloma) čuvar usjeva. Taj dan  se ne radi kako bi se sačuvali usjevi od propadanja. U narodu se govori: „Smlatiće te kao Vrtoloma prasku!“

Isto tako, postoji narodno vjerovanje da ako se radi na praznik Svetog Vartolomeja (Vratolomije) velika je opasnost da mjesta budu pogođena poplavama, gradom i olujom. Najizraženije je vjerovanje da se na ovaj praznik nije dobro nigdje penjati kako se ne bi slomio vrat.