Ante Raspudić

Biografija

Ante Raspudić je hrvatski privrednik i bivši gradonačelnik Đakova. Vlasnik je kompanije „Meteor Grupa“ u čijem sastavu posluju firme „Meteor“ iz Đakova, „Labud“ iz Zagreba, „Badel“ iz Siska, a početkom 2017. godine preuzeo je i firmu „Badel 1862“. Rođen je 21. marta 1967. godine u selu Kopčići kod Prozora. Živi i radi u Đakovu.

Osnovnu školu završio je u Đakovu, a srednju Građevinsku u Osijeku. Učesnik je rata, a dva puta je lakše ranjavan.

Politička karijera

Ante Raspudić je član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a do stranačkih izbora 2014. godine obavljao je funkciju predsednika đakovačkog HDZ-a. Na stranačkim izborim 2014. godine doživeo je poraz, pa se povukao iz visoke politike i posvetio se poslovnoj karijeri.

U periodu od novembra 2008. do maja 2009. godine bio je gradonačelnik Đakova. Na ovu poziciju došao je nakon promena snaga u Gradskom veću Đakova.

Naime, prvih desetak godina nakon rata HDZ je vodio politiku u Đakovu, da bi nakon toga vlast preuzeo SDP, te narednih sedam godina imao načelnika i većinu u lokalnoj gradskoj skupštini. Ipak, u novembru 2008. godine opozicione stranke na čelu sa HDZ-om preuzimaju većinu u Gradskom veću.

Na sednicama održanim 10. i 11. novembra 2008. godine opozicija je preuzela većinu, te smenila predsednika Veća Ivicu Mandića (HNS), te gradonačelnika Zorana Vinkovića (SDP), njegovog zamenika i članove Uprave grada.

Većinu je do tog momenta imala koalicija SDP-HNS-HSS, međutim, HSS je odlučio da istupi iz koalicije, a jedan od odbornika SDP-a napustio je tu stranku. Tako okrnjena, do tada vladajuća koalicija, ostala je bez većine, pa su smenjeni svi fukcioneri. Za novog gradonačelnika izabran je Ante Raspudić.

Grad Đakovo je odmah zatražio kontrolu zakonitosti sjednice održane 10. novembra, a odgovor je stigao u korist nove većine. Središnji državni ured za upravu je 25. novembra 2008. godine presudio legitimitet izbora novog gradonačelnika, pa je bivši gradonačelnik Zoran Vinković iz SDP-a morao da ključeve grada preda Raspudiću.

Đakovo je jedno vreme imalo dva gradonačelnika, a o nakon što je potvrđen legitimitet Raspudiću, Zoran Vinković se povukao s mesta gradonačelnika. On je rekao da je „puč“ koji je Raspudić proveo u Gradskom veću „politička trgovina HDZ-a“, te da će, bez obzira na sve i dalje ostati gradonačelnik Đakova jer ga je izabralo 80% birača i da će se za njih boriti bez novaca i kancelarije.

Ante Raspudić mu je odgovorio da je jasno ko je gradonačelnik, a da će sve biti još jasnije nakon lokalnih izbora planiranih za 2009. godinu. Iako je Vinković za svoju smenu okrivio „Sanaderovu hipokratiju“, Raspudić mu je poručio da je razlog „njegov nerad i loš odnos prema članovima Veća“.

Odmah po preuzimanju vlasti, Raspudić je smenio tadašnjeg načelnika za privredu Damira Burila zbog sukoba interesa. Naime, osim što je obavljao tu funkciju, Burilo je bio zaposlen na vršenju kontrole sanacije deponije Vitika, a za taj posao je, osim plate koja mu sleduje za obavljanje posla u gradskoj upravi, dobijao dodatnih 10 000 kuna.

Na lokalnim izborima u maju 2009. godine, Ante Raspudić je poražen, baš kao i njegova koalicija. Na izborima za Gradsko veće koalicija SDP-HNS-HDSSB osvojila je 6 332 glasa, a Raspudićeva koalicija HDZ-HSS-HSP-HSU-HSLS osvojila je 5 346 glasova. Time je koaliciji okupljenoj oko SDP-a pripalo 10 mandata, a Raspudićevoj devet mesta u đakovačkoj skupštini.

Glasači su izabrali Zorana Vinkovića za novog-starog gradonačelnika Đakova. On je u prvom krugu osvojio 53,96 odsto glasova, dok je Raspudić dobio 44,09 odsto.

Nakon što se vratio u fotelju gradonačelnika, Vinković je optužio Raspudića za loše vođenje grada. Naime, tvrdio je da je Ante Raspudić preuzeo mesto gradonačelnika s budžetom od sedam miliona kuna, a nakon šest meseci budžet grada bio je u minusu.

Osim toga, optužio ga je daje digavši kredit od 42 miliona kuna, prezadužio Đakovo. Spočitavao mu je i to što je poklonio laptope svim đakovačkim studentima koji su redovno upisali drugu godinu studija. Taj potez je Đakovo koštao oko 500 000 kuna.

Vinković je tvrdio da je nakon što je preuzeo vlast od Raspudića morao dići novi kredit kako bi izvukao grad iz duga, te smanjiti plate svim zaposlenim u administrativnoj službi grada i ostalim javnim preduzećima.

Raspudić je odgovorio da nije bio rastrošan, nego da je samo sprovodio projekte koja je započela bivša vlast. Osim toga, predsednika Gradskog veća Franju Havela nazvao je „prirodnom elementarnom  nepogodom“, smatravši ga odgovornim za to što polovina budžeta za 2009. godinu nije realizovana.

Dok je obavljao funkciju gradonačelnika Đakova primao je platu u iznosu od 19 000 kuna, a nakon što je odstupio s te funkcije kritikovao je Ivicu Mandića, zamenika gradonačelnika zbog plate od 24 000 kuna.

Političku karijeru završio je 2014. godine kada je na stranačkim izborima izgubio podršku kolega u izboru za predsednika đakovačkog HDZ-a. Tada se potpuno posvetio karijeri u biznisu.

Preduzetnička karijera

Ante Raspudić se od 1989. godine bavi ugostiteljstvom. Pre nego što je 1993. godine otvorio svoju piceriju, radio je kao konobar u đakovačkom kafiću „Lav“. Dve godine kasnije, 1995. otvorio je restoran „Gradski podrum“. Od 2002. do 2008. godine bavio se poslovima u građevinarstvu.

Za to vreme, kako sam kaže, izgradio je oko 120 stanova na više od 10 000 kvadratnih metara stambenog prostora. Nakon šest godina izlazi iz poslova u građevinarstvu. Nakratko se posvećuje politici, obavljajući funkciju gradonačelnika.

U međuvremenu je 2005. godine kupio đakovačku firmu „Meteor“, a godinu dana kasnije i „Đakovčanku“ koja je bila u predstečajnom postupku. Đakovčanku je po preuzimanju preimenovao u „Nova Đakovčanka“, da bi je 2010. godine prodao koncernu „Eurovoće“ iz Orahovca.

Najveću pažnju šire hrvatske javnosti privukao je 2015. godine kada je kupio zagrebačku firmu „Labud“ i sisački „Badel“. Obe firme su postale deo „Meteor Grupe“ i obe su bile u predstečajnom postupku. Isporučivale su oko 75% ugovorene robe.

Od 2016. godine poslovanje je stabilizovano pa je konsolidovani prihod bio 250 miliona kuna. Kako je sam istakao, „Meteor Grupa“ je zadržala radnike „Labuda“ i „Badela“ poštujući potpisani kolektivni ugovor. U odnosu na prethodnu godinu, u 2016. sve tri firme su ostvarile rast – „Badel“ od 45%, „Labud“ od 53%, a „Meteor“ od 30%. „Meteor Grupa“ ostvarila je u prva četiri meseca rast od 33%.

Nabavka, prodaja, finansije, pravni sektor i marketing tri firme spojeni su u jedno. U 2016. godini suvlasnik „Meteor Grupe“ postaje Darko Knez, bivši član uprave koncerna „Agrokor“.

U martu 2020. godine izabran je za zamenika predsednika Nadzornog odbora Vinoplod Vinarije iz Šibenika. Raspudić i Darko Knez su suvlasnici „Meteor grupe – Labud“, koja je, pak, većinski vlasnik „Badela 1862“ u čijem je vlasništvu šibensko preduzeće[1].

Tokom pandemije novog virusa korona kompanija „Labud“ je sve snage usmerila u višestruko povećane proizvodnje dezinfekcijskih sredstava.

Slučaj „Badel 1862“

Početkom 2017. godine u javnosti se pojavila priča da Raspudić preuzima zagrebačku firmu „Badel 1862“ koja do tada četiri godine bila u predstečajnom postupku. Kako je sam izjavio, preuzimanje „Badela 1862“ je prirodni tok događaja s obzirom da sisačka postrojenja „Badela“ i zagrebačka postrojenja „Badela 1862“ nije ni trebalo da se razdvajaju u dve firme.

U febuaru 2017. osim Raspudića, za preuzimanje „Badela 1862“ bila je zainteresovana firma „St Nicolaus – Dalmacijavino – Oštric“. Iako je ova firma predložila preuzimanje preduzeća za 370 miliona kuna uz isplatu potraživanja u iznosu od 115 miliona kuna, te ulaganje dodatnih 87 miliona kuna u proizvodnju, posao je dobila Raspudićeva „Metero Grupa“. Poslanici Mosta su bili protiv ovog rešenja za „Badel 1862“, dok su poslanici iz redova HDZ-a bili za.

Prihvaćeni plan restukturiranja preduzeća predviđa otpis 244,8 miliona kuna obaveza, refinansiranje duga u iznosu od 150 miliona kuna, te konverziju dijela duga u kapital i povećanje osnovnog kapitala uplatom gotovog novca.

Time je Ante Raspudić postao vlasnik „Meteor Grupe“ koja se sastoji iz četiri firme „Meteora“ iz Đakovca, „Labuda“ i „Badela 1862“ iz Zagreba, te „Badela“ iz Siska.

Reference

[1] https://lider.media/lider-intelligence/tvrtke-i-karijere/tvrtke-i-karijere-knez-i-raspudic-preuzimaju-nadzor-vinoplod-vinarije-likvidacija-proizvodaca-higijenskog-papira-130636