Robert Grejvs (Robert Graves)

Biografija

Robert fon Ranke Grejvs (engl. Robert von Ranke Graves) je bio engleski pisac i profesor. Njegov bogati književni opus sastoji se od oko 140 knjiga poezije i romana. Rođen je 24. jula 1895. godine u Vimbldonu, a umro je 07. decembra 1985. godine u Majorci.

U prvom planu je isticao svoju pjesničku karijeru. Uveo je inovacije u interpretaciji grčkih mitova. Njegova najpoznatija djela su memoari „Zbogom svemu“ (Good-bye to All That) i istorijska studija „Bijela boginja“ (The White Goddess). Mnoga njegova djela se i danas objavljuju.

Prevodio je klasične rimske i grčke tekstove. Popularizirao je djela koja je prevodio, zbog njegovog jasnog i zabavnog stila pisanja. Memorijalnu nagradu Džejmsa Tejta Bleka dobio je 1934. godine za svoje djelo „Ja Klaudije“ (I, Claudius) i nastavak „Klaudije bog“ (Claudius the god).

Lični život

Grejvs je rođen u Vimbldonu 1895. godine. Njegov otac Alfred Persival Grejvs (Alfred Perceval Graves) je bio anglo-irski pisac. Njegova majka zvala se Amalija Ranke (Amalie von Ranke). Njegov brat Čarls Patrik Grejvs (Charles Patrick Graves) je bio poznati pisac i novinar.

Pohađao je Nižu školu „Kophorn“, Kraljevski koledž u Vimbldonu i Školu „Čarterhaus“. Nakon što je dobio stipendiju upisao se Koledž „Sent Džon“ u Oksfordu. Na početku Prvog svjetskog rata, kao dobrovoljac, u vojsci je raspoređen u Kraljevske velške strijelce.

Književnu karijeru počeo je 1916. godine, kada je objavio zbirku pjesama „Preko mangala“ (Over the Brazier). Kako je o ratnim iskustvima pisao u izrazito realističnom tonu, prozvan je ratnim pjesnikom. Mnogo godina kasnije, ratne stihove je izbacivao iz zbirki, jer su one bile popularne samo u ratu.

Jedva je preživio nakon što je zadobio teške rane u jednoj od bitaka za vrijeme Prvog svjetskog rata. Pojedini mediji su objavljivali da je umro od rana. Kada se oporavio, preostale godine rata, proveo je u Engleskoj. Nikada nije liječen od posljedica šoka od granate.

Blizak prijatelj je bio sa pjesnikom Sigfridom Sasun (Siegfried Sassoon). Proveli su zajedno ratne godine. Nakon što je što je objavio jednu antiratnu izjavu, Sigfrida je sljedovao sud. Kako bi pomogao prijatelju, Grejvs je uvjeravao vojne vlasti kako je Sigfrid preživio šok nakon pada granate. Zbog toga je prijatelj umjesto na sud, poslan u vojnu bolnicu na liječenje.

Godine 1918. Grejvs se vjenčao sa Nensi Nikolson (Nansy Nicholson). Nakon završetka Prvog svjetskog rata nastavio je školovanje u Oksfordu. Kada je diplomirao, tragao je za izvorima prihoda. U pokušaju da zaradi novac vodio je prodavnicu, koja je vrlo brzo propala.

Dobio je posao na Univerzitetu u Kairu, 1926. godine. Zbog posla se u Kairo preselio sa cijelom svojom porodicom, suprugom i djecom, kao i sa pjesnikinjom Lorom Riding (Laura Riding). Kratko je ostao na ovom poslu, a onda se vratio u London.

Kada se rastao od supruge, nastavio je da živi sa Lorom u mjestu Deja na Majorci. Zajedno su objavljivali kolumnu u listu „Sejzin Pres“. Isto tako, zajedno su najprije osnovali, a potom uređivali časopis“Epilog“. Zajednički rad nastavili su pisanjem akademskih studija: „Pregled moderne poezije“ (A Survey of Modernist Poetry, 1927. godine) i „Pamflet protiv antologija“ (A Pamphlet Against Anthologies, 1928. godine). Bili su izuzetno uticajni na polju moderne literarne kritike.

Godine 1939. Grejvs i Lora su se preselili u Sjedinjene Američke Države, u Nju Houp. Njihova veza je bila burna, prepuna trzavica. Ričard Persival Grejvs (Richard Perceval Graves) je njihovu nesvakidašnju vezu opisao u knjizi „Godine s Lorom“ (The Years with Laura). Isto tako, njihov buran odnos je prikazan u djelu „Dobre karte“ (Jacks or Better), pisca T. S. Metjusa (T. S. Matthews).

Kada se Grejvs vratio u Englesku počeo je strastvenu ljubavnu vezu sa suprugom svog saradnika na knjigama, Alana Hodža (Alan Hodge), koja se zvala Beril Hodž (Beryl Hodge) Ona se uskoro rastala od supruga. Grejvs i Beril su se vjenčali i 1946. godine su se preselili u Deju na Majorci. Grejvs je iz svojih brakova imao devetoro djece.

Na Oksfordu je 1961. godine postao profesor poezija. Ovaj posao je radio punih pet godina. Grevs se redovno dopisivao da Spajkom Miliganom (Spike Milligan), a ova pisma su objavljena u djelu „Dragi Roberte, Dragi Spajk“ (Dear Robert, Dear Spike).

Robert Grejvs je umro 1985. godine, u svojoj devedesetoj godini života, nakon mnogo godina bolovanja i demencije. Sahranjen je na obali Majorke, zajedno sa suprugom Beril.

Književna karijera

Njegovo djelo iz 1927. godine je biografija T. E. Lorensa „Lorens i Arabljani“ (Lawrence and the Arabs). Veliki uspjeh doživio je kada je napisao autobiografiju „Zbogom svemu“ (Good-bye to All That, 1929. godine). Njegovo komercijalno najuspješnije djelo je objavljeno 1934. godine „Ja, Klaudije“. Priča je to o rimskom imperatoru Klaudiju. Na osnovu njegovog romana „Ja, Klaudije“ snimljena je istoimena TV serija.

Nastavak je slijedio naredne godine naslova „Klaudije bog“ (Claudius the god). Još jedan uspješan istorijski roman koji tematizuje karijeru vizantijskog generala Velizara objavio je 1938. godine pod naslovom „Grof Velizar“ (Count Belisarius).

Godine 1946. je objavio istorijski roman „Kralj Isus“ (King Jesus). Nakon dvije godine objavio je djelo „Bijela boginja“ (The White Goddess). Roman „Sedam dana na novom Kritu“ (Seven Days in New Crete) objavio je 1949. godine. U saradnji sa Džošuom Podrom objavio je djelo naslova „Obnovljeno nazaretsko jevanđelje“ (The Nazarene Gospel Restored, 1953. godine).

Njegova interpretacija „Grčkih mitova“ važila je za najpopularniju mitološku knjigu. Nakon toga je objavio zbirku kratkih priča „Katakrok! Mahom priče, mahom zabavne“ (Catacrok! Mostly Stories, Mostly Funny).

Bio je plodan pisac koji je za vrijeme svog dugog života objavio značajan broj književnih dijela, a najviše knjige poezije i romane. Na bazi antičkih izvora iskoristio je svoju pripovjedačku nadarenost da stvori razumljive i jake priče. Mnogim svojim radovima nudi dosta komentara, prečica, objašnjenja i tumačenja, u neprestanoj kombinaciji intuitivne pronicljivosti i uvjerljivog znanja. U tom slučaju, poznata varijanta mita postaje opšteprihvaćena i razumljiva.

Bibliografija

Poezija:

• „Preko mangala“ (Over the Brazier, 1916. godine)
• „Golijat i David“ (Goliath and David, 1917. godine)
• „Vile i pješaci“ (Fairies and Fusiliers, 1917. godine)
• „Kutija za nakit“ (Treasure Box, 1920. godine)
• „Seoska naklonost“ (Country Sentiment, 1920. godine)
• „Starinsko ogledalo“ (The Pier-Glass, 1921. godine)
• „Vajperdžini“ (Whipperginny, 1923. godine)
• „Perjana postelja“ (The Feather Bed, 1923. godine)
• „Marmosajtska zbirka“ (The Marmosites Miscellany, 1925. godine)
• „Kome drugo?“ (To Whom Else?, 1931. godine)
• „Posao u rukama“ (Work in Hand, 1942. godine)
•  „Pjesme i satire“ (Poems and Satires, 1951. godine)
• „Pjesme Roberta Grejvsa“ (The Poems of Robert Graves, 1958. godine)
• „Violina za pjeni: Pjesme za djecu“ (The Penny Fiddle: Poems for Children, 1960. godine)
• „Sabrane pjesme“ (Collected Poems, 1961. godine)
• „Čovjek radi, žena jeste“ (Man Does, Woman Is, 1964. godine)
• „En u Hajvud Holu“ (Ann at Highwood Hall, 1964. godine)
• „Ponovo spelovana ljubav“ (Love Respelt, 1966. godine)
• „Pjesme o ljubavi“ (Poems About Love, 1969. godine)
• „Ponovo spelovana ljubav opet“ (Love Respelt Again, 1969. godine)
• „Više od davanja“ (Beyond Giving, 1969. godine)
• „Jedrenjak zelenih jedara“ (The Green-Sailed Vessel, 1971. godine)
• „Deja, portfolio“ (Deyá, A Portfolio, 1972. godine)
• „Bezvremeni susret: Pjesme“ (Timeless Meeting: Poems, 1973. godine)
• „Na kapiji“ (At the Gate, 1974. godine)

Fikcija:

• „Moja glava! Moja glava!“ (My Head! My Head!, 1925. godine)
• „Vika“ (The Shout, 1929. godine)
• „Gubitak pristojnosti“ (No Decency Left, sa Laurom Riding, 1932. godine)
• „Pravi Dejvid Koperfild“ (The Real David Copperfield, 1933. godine)
• „Ja, Klaudije“ (I, Claudius, 1934. godine)
• „Klaudije Bog i njegova žena Mesalina“ (Claudius the God and his Wife Messalina, 1935. g.)
• „Smeđa od jednog penija sa Antigve“ (Antigua, Penny, Puce, 1936. godine)
• „Grof Velizar“ (Count Belisarius, 1938. godine)
• „Narednik Jagnje od Devetog“ (Sergeant Lamb of the Ninth, 1940. godine)
• „Produži, naredniče Jagnje“ (Proceed, Sergeant Lamb, 1941. godine)
• „Zlatno runo“ (The Golden Fleece, 1944. godine)
• „Kralj Isus“ (King Jesus, 1946. godine)
• „Pazi na uzdizanje sjevernog vjetra“ (Watch the North Wind Rise, 1949. godine)
• „Ostrva bezmudrosti“ (The Islands of Unwisdom, 1949. godine)
• „Homerova kći“ (Homer’s Daughter, 1955. godine)
• „Objesili su mog svetačkog Bilija“ (They Hanged My Saintly Billy, 1957. godine)
• „Sabrane kratke priče“ (Collected Short Stories, 1964. godine)
• „Drevni zamak“ (An Ancient Castle, 1980. godine)
• Ostali objavljeni radovi:
• „O engleskoj poeziji“ (On English Poetry, 1922. godine)
• „Tumačenje snova“ (The Meaning of Dreams, 1924. godine)
• „Druga budućnost poezije“ (Another Future of Poetry, 1926. godine)
• „Lorens i Arabljani“ (Lawrence and the Arabs, 1927. godine)
• „Pamflet protiv antologija“ (A Pamphlet Against Anthologies, sa Lorom Riding, 1928. g.)
• „Gospođa Fišer ili Budućnost humora“ (Mrs. Fisher or The Future of Humour, 1928. godine)
• „Zbogom svemu: autobiografija“ (Good-bye to All That: An Autobiography, 1929. godine)
• „Ali ipak se nastavlja: akumulacija“ (But It Still Goes On: An Accumulation, 1930. godine)
• „Dugi vikend“ (The Long Weekend, sa Alanom Hodžom, 1940. godine)
• „Čitalac preko ramena“ (The Reader Over Your Shoulder, sa Alanom Hodžom, 1943. g.)
• „Bijela boginja“ (The White Goddess, 1948. godine)
• „Zanimanje: Pisac“ (Occupation: Writer, 1950. godine)
• „Grčki mitovi“ (The Greek Myths, 1955. godine)
• „Adamovo rebro“ (Adam’s Rib, 1955. godine)
• „Isus u Rimu“ (Jesus in Rome, sa Džošuom Podrom, 1957. godine)
• „Stepenice“ (Steps, 1958. godine)
• „5 olovaka u ruci“ (5 Pens in Hand, 1958. godine)
• „Hrana za kentaure“ (Food for Centaurs, 1960. godine)
• „Grčki bogovi i heroji“ (Greek Gods and Heroes, 1960. godine)
• „Oksfordski osvrt na poeziju“ (Oxford Addresses on Poetry, 1962. godine)
• „Opsada i pad Troje“ (The Siege and Fall of Troy, 1962. godine)
• „Velika zelena knjiga“ (The Big Green Book, 1962. godine)
• „Opservacija Majorke“ (Majorca Observed, 1965. godine)
• „Mamon i crna boginja“ (Mammon and the Black Goddess, 1965. godine)
• „Dva mudra djeteta“ (Two Wise Children, 1966. godine)
• „Poetska vještina i principi“ (Poetic Craft and Principle, 1967. godine)
• „Grčki mitovi i legende“ (Greek Myths and Legends, 1968. godine)
• „Torba od ždrala“ (The Crane Bag, 1969. godine)
• „O poeziji: Sabrani razgovori i eseji“ (On Poetry: Collected Talks and Essays, 1969. godine)
• „Teška pitanja, laki odgovori“ (Difficult Questions, Easy Answers, 1972. godine)